Psihoterapija i edukacija utemeljene na znanosti
KBT
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) suvremeni je oblik psihoterapije usmjeren na prepoznavanje i promjenu nepomažućih načina razmišljanja i ponašanja, s ciljem olakšavanja emocionalnih teškoća i poboljšanja svakodnevnog funkcioniranja.
Temelji se na kognitivnom modelu koji polazi od pretpostavke da naše emocionalne, tjelesne i ponašajne reakcije na situacije ne određuju same situacije, nego način na koji ih tumačimo. Drugim riječima, način na koji razmišljamo o onome što nam se događa snažno utječe na to kako se osjećamo i ponašamo.
Kada se ljudi suočavaju s poteškoćama mentalnog zdravlja, često počinju sebe, druge, svijet i budućnost gledati na nerealističan ili nepomažući način. Takva tumačenja mogu dovesti do neugodnih osjećaja i nepoželjnih ponašanja koja ih dodatno učvršćuju, stvarajući začarani krug negativnih misli, osjećaja i ponašanja. KBT se usmjerava na prekidanje tog kruga tako da klijentima pomaže u realističnijem sagledavanju situacija i pronalaženju korisnijih obrazaca ponašanja.
Glavna obilježja KBT-a
- fokus na sadašnjost – terapija je snažno orijentirana na trenutačne teškoće klijenta, uz razumijevanje da su sadašnja iskustva često povezana s prošlim događajima
- usmjerenost na konkretne probleme i ciljeve – rad je usmjeren na jasno definirane probleme i konkretne, mjerljive promjene koje klijent želi postići
- strukturiranost – svaka terapijska sesija ima jasno strukturiranu i predvidljivu formu
- vremenska ograničenost – teži se postizanju napretka u najkraćem mogućem vremenu, pri čemu se značajne promjene često postižu kroz 4 do 25 sesija
- suradnja – na postizanju ciljeva terapeut i klijent rade kao ravnopravni partneri
- aktivno sudjelovanje klijenta – klijent se aktivno uključuje u terapijski proces, kako kroz razgovor i vježbe na sesijama, tako i kroz samostalan rad na dogovorenim zadacima između sesija
- edukativnost – klijentu se pomaže u razumijevanju njegovih obrazaca razmišljanja i ponašanja te ga se podučava različitim tehnikama koje može primijeniti u svakodnevnom životu, omogućujući mu da bude sam svoj terapeut.
Terapijske tehnike u KBT-u
U KBT-u se koristi niz terapijskih tehnika usmjerenih na promjenu načina razmišljanja i ponašanja.
Klijenta se podučava različitim kognitivnim tehnikama koje mu pomažu prepoznati uznemirujuće misli, preispitati njihovu realističnost i korisnost te odgovoriti na njih. Kako klijent u tom procesu postaje sve vještiji, tako se počinje osjećati sve bolje.
Osim toga, terapeut i klijent zajedno rade na prepoznavanju obrazaca ponašanja koji pridonose teškoćama te njihovoj zamjeni korisnijim načinima djelovanja. Bihevioralne tehnike uključuju različite postupke kojima se nastoje smanjiti nepoželjna ili potaknuti korisna ponašanja, primjerice kroz postupno suočavanje sa situacijama koje izazivaju neugodu, planiranje aktivnosti, učenje novih vještina i sl.
Izbor tehnika ovisi o prirodi problema, ciljevima terapije i preferencijama klijenta, no zajednička im je svrha olakšati promjenu i potaknuti osjećaj osobne učinkovitosti. Sve se primjenjuju uz jasna objašnjenja i dogovor s klijentom, a tempo i način rada prilagođavaju se njegovim trenutnim mogućnostima. Osim zajedničkog rada na terapijskoj sesiji, terapeut ohrabruje klijenta da naučene tehnike primjenjuje u svakodnevnim situacijama između sesija. Na taj način klijent ne samo da brže napreduje, nego i lakše održava postignute promjene nakon završetka terapije.
Učinkovitost KBT-a
KBT je jedna od najviše istraženih vrsta psihoterapije, s nekoliko tisuća znanstvenih studija koje su provjeravale njezinu učinkovitost u radu s različitim psihičkim poremećajima i problemima psihološke prirode. Pokazala se posebno djelotvornom u ublažavanju simptoma anksioznih i depresivnih poremećaja, ali i u radu s brojnim drugim teškoćama. Mnogi klijenti pritom napreduju relativno brzo i uspijevaju održati postignute promjene i godinama nakon završetka terapije.
Ipak, KBT pristup ne odgovara svima jednako. Kod nekih osoba promjene se odvijaju sporije ili ostaju djelomične. Zbog toga se KBT kontinuirano istražuje i unapređuje, a nova saznanja iz psihologije, neuroznanosti i srodnih područja stalno se ugrađuju u praksu. Takav pristup omogućuje da terapija ostane suvremena, fleksibilna i što učinkovitija za različite klijente.
Zaključno, KBT je dokazano učinkovit i suvremen pristup koji ljudima pomaže razumjeti sebe, prepoznati obrasce koji ih ograničavaju i razviti vještine koje podržavaju trajnu promjenu i dobrobit.
Psihoterapija i edukacija utemeljene na znanosti
Česta pitanja
Povjerljivost je temelj terapijskog odnosa. Terapeut je, u skladu s etičkim kodeksom struke i zakonskim propisima, obvezan čuvati sve što podijelite na terapiji kao profesionalnu tajnu.
Postoje vrlo rijetke iznimke, primjerice situacije ozbiljne opasnosti za klijenta ili druge osobe, kada terapeut s ciljem osiguranja sigurnosti može biti dužan trećoj strani otkriti dio informacija koje je saznao tijekom terapijskog procesa. Pritom će podijeliti isključivo nužne informacije te će postupati pažljivo i s poštovanjem prema klijentovoj privatnosti u najvećoj mogućoj mjeri.
Većina se klijenata na terapiji osjeća sigurno i podržano, no ponekad se dogodi da klijent i terapeut jednostavno ne „kliknu“ ili se pojave izazovi u suradnji. To je potpuno u redu. Ako se sa svojim terapeutom ne osjećate ugodno, važno je da mu to otvoreno kažete. On se neće naljutiti niti Vam zamjeriti – naprotiv, o tome će razgovarati s Vama i potruditi se da zajedno pronađete rješenje.
Ponekad je dovoljno prilagoditi neki aspekt rada kako biste se u terapiji osjećali zadovoljnije. Ako Vam KBT pristup odgovara, ali Vam terapeut „ne sjeda“ najbolje, pomoći će Vam pronaći drugog terapeuta istog usmjerenja. Ako se pak pokaže da KBT pristup ne odgovara najbolje Vašim potrebama, usmjerit će Vas na kolege drugih psihoterapijskih pravaca.
Kombiniranje dviju ili više psihoterapija u isto vrijeme općenito nije preporučljivo.
Ipak, možete nam se slobodno javiti ako tražite dodatnu perspektivu ili promjenu pristupa. Ako već idete na psihoterapiju drugdje, važno je da o Vašim dosadašnjim iskustvima otvoreno razgovaramo i zajedno procijenimo što bi Vam u ovom trenutku bilo najkorisnije.
Da, KBT i farmakoterapija mogu se vrlo dobro nadopunjavati.
Osobe s blažim intenzitetom simptoma često dobro napreduju samo uz KBT. Kod umjereno izraženih simptoma napredak je obično brži i lakši ako se uz psihoterapiju istodobno primjenjuju i lijekovi koje propisuje psihijatar (ili u nekim slučajevima obiteljski liječnik). Kada su simptomi teški, farmakoterapija je najčešće nužna kako bi se barem djelomično ublažili i kako bi osoba uopće mogla započeti s psihoterapijskim procesom.
Ako već koristite lijekove ili razmišljate o njima, razgovarat ćemo o tome kako najbolje uskladiti psihoterapijski i medicinski pristup – uvijek u skladu s preporukama Vašeg liječnika.
Da. Uz dugoročniji psihoterapijski rad, provodimo i kraća savjetovanja po KBT principima – obično kroz nekoliko susreta.
Ovaj oblik rada može biti prikladan ako trebate podršku usmjerenu na donošenju određene odluke, rješavanje konkretnog životnog problema, prevladavanje razvojne krize i slične situacije.
Trajanje terapije razlikuje se od osobe do osobe. Neki klijenti postignu željene promjene kroz 10 do 15 susreta, neki nakon 20 do 25, dok je nekima potreban dugotrajniji rad.
Iako je KBT usmjerena na postizanje promjena u što manjem broju susreta – često u razdoblju od otprilike pet mjeseci – važno je naglasiti da terapija kod nekih osoba može trajati i značajno duže. Poneki klijenti na terapiju dolaze kroz godinu, dvije ili više, dokle god im je potrebna podrška.
O trajanju rada odlučujete zajedno s terapeutom, ovisno o Vašim specifičnim potrebama, ciljevima i tempu koji Vam najviše odgovara.
Terapijski susreti obično se održavaju jednom tjedno, u trajanju od 50 minuta.
Ovisno o Vašim potrebama, ponekad ih možemo dogovoriti i nešto češće ili rjeđe. U završnoj fazi terapije uobičajeno je postupno prorjeđivanje susreta na jedan u dva ili nekoliko tjedana, prema dogovoru s terapeutom.
Prvi susret prilika je da se upoznamo i porazgovaramo o tome što Vas dovodi k nama. Terapeutu ćete moći ispričati sve što u vezi svog problema smatrate važnim, a on će Vas kroz razgovor voditi nizom pitanja. Mnoga od tih pitanja bit će Vam relevantna, dok neka možda neće, no postavljaju se kako bi terapeut što bolje razumio Vašu situaciju i izazove s kojima se suočavate.
S obzirom da je svrha uvodnog susreta detaljna procjena problema i dogovor o mogućoj daljnjoj suradnji, tijekom njega još nećete raditi na rješavanju problema. Ako tijekom uvodnog susreta s terapeutom dogovorite da ćete započeti zajednički rad, na problemu ćete početi raditi od idućeg susreta.
